Evo šta se kaže za brzinu
Član 31
Vozač je dužan da brzinu kretanja vozila prilagodi okolnostima, karakteristikama i stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, frekvenciji saobraćaja i drugim saobraćajnim uslovima, tako da vozilo može blagovremeno da zaustavi pred svakom preprekom koju, pod datim uslovima, može da predvidi.
Vozač ne smije da smanji brzinu kretanja vozila u mjeri kojom pričinjava smetnju normalnom odvijanju saobraćaja.
Član 32
Na putu u naselju vozač ne smije vozilom da se kreće brzinom većom od 50 km/h, odnosno brzinom većom od brzine dozvoljene postavljenim saobraćajnim znakom za cijelo naselje ili njegov dio.
Izuzetno od stava 1 ovog člana, na putu u naselju, čiji saobraćajno-tehnički elementi to omogućavaju, može da se saobraćajnim znakom dozvoli kretanje vozilom i brzinom većom od 50 km/h, a najviše do 80 km/h.
Na putu van naselja vozač ne smije vozilom da se kreće brzinom većom od:
1) 130 km/h na auto-putevima;
2) 100 km/h na putevima rezervisanim za saobraćaj motornih vozila;
3) 80 km/h na ostalim putevima.
Na putu van naselja vozač ne smije vozilom da se kreće brzinom većom od brzine određene saobraćajnim znakom postavljenim na putu.
Član 33
Brzina kretanja motornih vozila na putu, pod normalnim uslovima saobraćaja, ne smije da se ograniči saobraćajnim znakom ispod 40 km/h.
Član 285
Brzina kretanja vozila utvrđuje se pomoću uređaja za mjerenje brzine kretanja vozila (radar i sl.) i tahografskog zapisa.
Fotografija i video zapis sa podacima o utvrđenoj brzini, tahografski zapis i zapisnik o očitavanju na radaru služe kao dokaz o utvrđenoj brzini kretanja vozila
Član 288
Policijski službenik će na licu mjesta privremeno oduzeti vozačku dozvolu i isključiti iz saobraćaja vozača:
1) koji se u naseljenom mjestu vozilom kreće brzinom većom od 30 km/h od dozvoljene;
2) koji se na putu van naselja kreće brzinom većom od 50 km/h od dozvoljene;
3) koji napusti mjesto saobraćajne nezgode;
4) koji upravlja vozilom u saobraćaju pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih materija ili lijekova na kojima je označeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vožnje;
5) i vozača-instruktora koji u organizmu ima alkohol ili pokazuje znake alkoholne poremećenosti za vrijeme dok osposobljava kandidata za vozača motornog vozila;
6) i vozača instruktora iz člana 283 stav 2 ovog zakona koji odbije da se podvrgne ispitivanju, odnosno stručnom pregledu;
7) koji je izvršio radnju preticanja vozila koje se zaustavilo ispred pješačkog prelaza radi propuštanja pješaka koji su stupili na pješački prelaz;
8) koji vrši preticanje ili obilaženje kolone vozila;
9) koji pretiče drugo vozilo u tunelu, ispred vrha prevoja puta ili u krivini kada je preglednost puta nedovoljna.
Policijski službenik će na licu mjesta isključiti iz saobraćaja vozača:
1) koji upravlja vozilom prije sticanja prava na upravljanje vozilom;
2) koji upravlja vozilom, a nema važeću vozačku dozvolu odrđene kategorije;
3) koji upravlja vozilom u vrijeme kad mu je vozačka dozvola privremeno oduzeta;
4) koji upravlja vozilom u vrijeme kad mu je pravosnažnom odlukom nadležnog organa izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom odrđene vrste ili kategorije;
5) bicikla sa motorom i motocikla koji ne koristi zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na putu.
Policiski službenik koji zatekne vozača koji pokuša ili nastavi da upravlja vozilom nakon što je isključen iz saobraćaja na putu i nastavi sa vršenjem radnje prekršaja zbog koje je isključen iz saobraćaja, ponovo će ga isključiti iz saobraćaja i dati nalog za premještanje vozila u skladu sa članom 65 ovog zakona.
a za PRETICANJE kaže
Član 44
Preticanje i obilaženje vozač smije da vrši samo ako time ne ometa normalno kretanje vozila koja dolaze iz suprotnog smjera i ako na putu ima dovoljno prostora za bezbjedno izvođenje tih radnji.
Vozač ne smije da vrši preticanje i obilaženje kada time, s obzirom na karakteristike puta i postojeće okolnosti na putu i u saobraćaju ili s obzirom na tehnička svojstva vozila kojim upravlja, ugrožava druge učesnike u saobraćaju.
Član 45
Preticanje i obilaženje vrši se sa lijeve strane vozila.
Preticanje mora da se vrši sa desne strane ako je vozilo na kolovozu zauzelo takav položaj i njegov vozač daje takav znak da se sa sigurnošću može zaključiti da to vozilo skreće ulijevo.
Vozilo koje se kreće po šinama postavljenim na sredini kolovoza ne smije da se pretiče sa lijeve strane. To vozilo može da se pretiče sa desne strane, ako između njega i desne ivice kolovoza postoji saobraćajna traka.
Član 46
Ako se na sredini kolovoza nalazi pješačko ostrvo ili obilježen ili na drugi način označen prostor za parkiranje vozila ili neka druga površina koja nije namijenjena za saobraćaj vozila ili neki objekat ili uređaj, vozila moraju da ih obilaze sa desne strane.
Ako se površine, objekti ili uređaji iz stava 1 ovog člana nalaze na sredini puta sa jednosmjernim saobraćajem, a postavljenim saobraćajnim znakom nije drukčije određeno, oni mogu da se obilaze sa obje strane.
Član 47
Vozač kome je dat znak za preticanje sa njegove lijeve strane dužan je da pomjeri svoje vozilo ka desnoj ivici kolovoza.
Vozač ne smije da povećava brzinu kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo pretiče.
Ako zbog nedovoljne širine kolovoza ili njegovog stanja nije moguće preticanje bez ugrožavanja bezbjednosti saobraćaja, vozač vozila koje se kreće sporije nego vozila koja se kreću neposredno iza njega dužan je da pomjeri svoje vozilo što više udesno, a ako to nije dovoljno da, čim mu to bude moguće, zaustavi svoje vozilo na pogodnom mjestu da bi propustio vozila koja se kreću brže.
Član 48
Vozač ne smije vozilom da otpočne preticanje ili obilaženje:
1) ako bi se za vrijeme preticanja vozilom kretao po neisprekidanoj uzdužnoj liniji koja razdvaja saobraćajne trake ili ako bi vozilom prešao preko te linije;
2) kolone vozila;
3) ako je vozač koji se kreće iza njega otpočeo preticanje;
4) ako je vozač koji je ispred njega na istoj saobraćajnoj traci dao znak da namjerava da pretekne ili obiđe vozilo koje je ispred njegovog vozila ili da obiđe drugu prepreku na putu;
5) ako saobraćajna traka kojom namjerava da izvrši preticanje nije slobodna na dovoljnom rastojanju tako da bi, vodeći računa o razlici između brzine kretanja svog vozila za vrijeme preticanja i brzine kretanja drugih učesnika u saobraćaju koje namjerava da pretekne, preticanjem ugrozio bezbjednost saobraćaja ili omeo saobraćaj iz suprotnog smjera;
6) ako po izvršenom preticanju ili obilaženju ne bi ponovo mogao da zauzme položaj na saobraćajnoj traci kojom se kretao prije preticanja ili obilaženja i to bez ometanja ili ugrožavanja ostalih učesnika u saobraćaju, osim kada za preticanje ili obilaženje koristi saobraćajnu traku koja je zabranjena za saobraćaj vozila iz suprotnog smjera;
7) saobraćajnom trakom koja je namijenjena prinudnom zaustavljanju vozila.
Vozač koji pretiče dužan je da svoje vozilo drži na potrebnom rastojanju od vozila koje pretiče, tako da ga ne ometa niti ugrožava u saobraćaju.
Član 49
Poslije preticanja ili obilaženja jednog ili više vozila vozač je dužan, čim bude moguće da to učini bez ometanja ili ugrožavanja ostalih učesnika u saobraćaju, da vozilom ponovo zauzme položaj na saobraćajnoj traci kojom se kretao prije preticanja, odnosno obilaženja.
Član 50
Na kolovozu na kome se saobraćaj vrši u dva smjera vozač ne smije vozilom da pretiče drugo vozilo u tunelu, ispred vrha prevoja puta ili u krivini kada je preglednost puta nedovoljna, osim ako na tim mjestima postoji više saobraćajnih traka obilježenih uzdužnim oznakama na kolovozu i namijenjenih isključivo za kretanje vozila u pravcu kretanja njegovog vozila.
Član 51
Vozač ne smije da pretiče drugo vozilo, osim bicikla, bicikla sa motorom i motocikla bez bočne prikolice, neposredno ispred raskrsnice ili na raskrsnici koja nije sa kružnim tokom saobraćaja ili neposredno ispred i na prelazu puta preko tramvajske ili željezničke pruge u nivou bez branika ili polubranika.
Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici vozač smije da pretiče:
1) vozilo koje skreće ulijevo, a pretiče se sa desne strane (član 45 stav 2);
2) vozilo koje skreće udesno, ali da pri tom svojim vozilom ne prelazi na dio kolovoza namijenjen za saobraćaj vozila iz suprotnog smjera;
3) vozilo koje se kreće na putu sa prvenstvom prolaza, kao i kada je saobraćaj na raskrsnici regulisan svjetlosnim saobraćajnim znakovima ili znacima koje daje policijski službenik.
Neposredno ispred i na prelazu puta preko željezničke ili tramvajske pruge u istom nivou bez branika ili polubranika vozač smije da pretiče drugo vozilo kada je saobraćaj na takvom prelazu regulisan uređajima za davanje svjetlosnih saobraćajnih znakova na raskrsnici.
Član 52
Vozač ne smije da pretiče drugo vozilo koje se približava obilježenom pješačkom prelazu ili koje prelazi pješački prelaz ili koje je stalo radi propuštanja pješaka na tom prelazu.
Član 53
Na putu na kome postoje najmanje dvije saobraćajne trake namijenjene za saobraćaj vozila u istom smjeru i na kome su kolone vozila, vozač vozila koje se ne nalazi na krajnjoj desnoj saobraćajnoj traci može da napusti traku na kojoj se nalazi samo radi skretanja ulijevo ili udesno ili radi parkiranja vozila.
Na putevima i pod uslovom iz stava 1 ovog člana brže kretanje vozila na jednoj traci od kretanja na drugoj traci ne smatra se preticanjem.
Ne smatra se preticanjem ni prolaženjem sa desne strane vozila koje, u smislu člana 27 stav 3 ovog zakona, ne koristi za svoje kretanje saobraćajnu traku uz desnu ivicu kolovoza.
Iz člana 48 mislim da proizilazi da se može preticati tamo gdje je puna linija, a da se ista ne prelazi (ono boldovano)

