I mene ti isti savjetovase...
Mislim da cu uzeti Conti road attack 2, ima ih na lager
i korektna cijena..
Da li montirati kod Banja ili u Vujacic?
Balansiranje obavezno ili ne?
Treba li jos sto? Osim naravno isprciti pare za sve ovo?

Balansiranje obavezno...e sad neko kaze da se balansiraju posle jedno 200 km,ali...ko ce ga znati. Ja ig balansiram odmah. I to ja skinem tockove i odnesem. Za svaki slucaj

E vidis, ja nisam balansirao prednju gumu kad sam je promijenio, rekose mi ako je crvena tacka sa gume tacno na ventil, bolje od toga ne moze. Ona jes na ventil, ali meni preko 140km/h trese... Mogao bih to da uradim kad budem mijenjao zadnju pa najedno.

Bandit wrote:Balansiranje obavezno...e sad neko kaze da se balansiraju posle jedno 200 km,ali...ko ce ga znati. Ja ig balansiram odmah. I to ja skinem tockove i odnesem. Za svaki slucaj

bili bi pozeljno balansirati poslije 100-200km zbog toga sto guma malo nalegne i poslije ne mrda. bar tako kazu... a opet dok sam vozio fz i kad sam imao cime preko 150km/h meni nije treslo iako ih nijesam balansirao

Otprilike isto kao na 4 tocka, neko 'vako neko 'nako, uglavnom balansiranje ne gine...
E sad, da li montaza i balasiranje u Vujacic ili nedje drugo?
U Vujacic cu gume kupit, ali mislim da se nece otvoriti da montiraju za dz...

meni trese volan na oko 45-50km/h na vecim brzinama ne trese samo pri ovoj brzini... balansirao sam je odma nakon montaze u vujacic (prednju gumu samo). nisam bas zadovoljan kako su strucni sto se motora tice...

@citizen pg
Balansiraj i zadnju, 99% da ti ona pravi problem...

Mi ih balansiramo odmah po montaži i nikad nismo imali problema.

Rvasanin wrote:E vidis, ja nisam balansirao prednju gumu kad sam je promijenio, rekose mi ako je crvena tacka sa gume tacno na ventil, bolje od toga ne moze. Ona jes na ventil, ali meni preko 140km/h trese... Mogao bih to da uradim kad budem mijenjao zadnju pa najedno.

Proizvodjači žutom tačkom na zidu gume obeležavaju mjesto na kom je guma "najlakša", odnosno ovime se označava mesto najslabije kompaktnosti smješe odnosno najmanje mase u tom konkretnom dijelu oboda. Naravno da nijedan proizvodni proces nije savršen i da nije moguće proizvesti gumu koja je perfektno izbalansirana u smislu rasporeda težine, odnosno nemoguće je da ako isječemo gumu kao "djelove kolača" (gledano upravno na ravan u kojoj je guma položena) nije moguće da su svi djelovi iste težine (u miligram). Poenta je da su te razlike što manje, kako bi harmonijske oscilacije izazvane rotacijom bile što manje. Pošto gumu kao gumu nije moguće naknadno izbalansirati, ovi nedostaci se anuliraju na balans-mašini, odnosno balans tegovima na felnama sa montiranim gumama. Naravno da u ovom slučaju lokaciju i količinu balans tegova diktira ne samo nesavršenost gume nego i felne, tako da zapravo njihova medjusobna "interakcija" u smislu konačnog debalansa odredjuje gdje i koliko balans tegova treba postaviti na felnu kako bi točak (felna + guma) postao izbalansiran.

Isto kako nisu u mogućnosti da naprave savršeno izbalansiranu gumu po pitanju kompaknosti smješe odnosno mase u svim njenim djelovima, proizvodjači isto tako ne mogu da naprave gumu koja je savršeno kružnog oblika. Opet, nesavršenost proizvodnog procesa i čovjeka kao faktora u cijelom procesu ima za rezultat i nesavršen proizvod, tako da savršeno kružnu gumu, sa u mikrometar identičnim prečnikom za svaku tačku na obodu, nije ni moguće napraviti. U svakom slučaju, ovo se jedino može utvrditi specijalnim mjernim aparatima ali efekti ovih nesavršenosti se itekako osjećaju u praksi, stoga se i moraju eliminisati pre upotrebe same gume. Razlika izmedju najvećeg i najmanjeg prečnika (od beskonačno mnogo, za svaku tačku na obodu gume) se naziva radijalni ispad. Koristeći se sofisticiranim kompjuterskim analizama, proizvodjači gume prate radijalno "bacanje" koje se javlja na odredjenom broju rotacija gume. Ovo "bacanje" se odvija po principu harmonijskih oscilacija a u funkciji je broja rotacija gume. U momentu (na odredjenom broju rotacija) kad "bacanje" postane najjače, odnosno kad kriva harmonijksih oscilacija dostigne vrhunac, to mjesto na gumi se označava kao "visoka tačka". Proizvodjači uglavnom označavaju ovo mesto crvenom tačkom na obodu gume. Neki proizvojači označavaju ove tačke na gumi na druge načine, dok neki uopšte ne označavaju svoje gume na ovaj način. Po sličnom principu, felne takodje ne mogu biti savršenog kružnog oblika, tako da neki proizvodjači označavaju na felnama oznakom ili pečatom "nisku tačku" felni. Na ovaj način, pri montaži guma na felnu bi trebalo montirati gumu tako da "visoka tačka" na gumi padne/legne na "nisku tačku" na felni, kako bi se njihova pojedinačna radijalna bacanja medjusobno poništila, ili bar u odredjenoj meri anulirala.

To bi bilo to

Eto, nadam se da sam makar nesto pomogao oko ovih tacaka

Tacka pokazuje najlakse mjesto na gumi, zato se stavlja na ventil.